Kategorija
Opis

Izgrađena je za neobično kratko vrijeme: 20. avgusta 1925. godine udaren je temelj, a već godinu dana kasnije gradnja je bila gotova i urađen je svod. Prvobitni plan za njenu gradnju je uradio redovnik iz samostana, arhitekt brat Eberhard (Wegnandt), koji je izgradio još dvadesetak (manjih) crkava u okolini Banjaluke. Plan je detaljno razradio arhitekta iz Munchena - Bruno Diamant.

Utemeljio ga je Franc Pfaner u drugoj polovini 19. vijeka dok su Banjom Lukom još vladali Turci. Godine 1869. grupa od 7 monaha iz njemačke opatije Mariavald došla je u Banju Luku i osnovala trapistički manastir „Marija Zvijezda“.

Starohrišćanski i romanički elementi oblikuju ogroman prostor trobrodne bazilike na tačno promišljen, originalan način, s obzirom na to da je središnja lađa dugačka šezdeset, a široka 10 metara. Originalno je takođe, da je crkva napravljena kao samostanska crkva, za zajednicu, koja je nakon I svjetskog rata postala malobrojna, ipak je brojala 150 članova. Ono što je osobito u crkvi, jeste njena umjetnička, plastična opremljenost – skulptura je više dopuna arhitekture nego ukras. Bez obzira koliko često dolazili u ovu crkvu, uvjek se može otkriti nešto novo. Pogled nam privlači osam najimpozantnijih velikih reljefa bočno na središnjoj lađi, koji predstavljaju prizore iz Starog i Novog Zavjeta, i četiri manja reljefa u poprečnoj lađi, koji su više alegorijski. Od sveukupno 24 kapitela na stubovima nema dva identična. Između ostalog oni prikazuju utemeljitelje cistercitskog reda, osnivača Marije Zvijezde i njene dosadašnje opate. Raskošno izrezbarene horske klupe, takođe umjeće Bruna Diamanta, nalazile su se prvobitno u središnjoj lađi. Mala vrata svetohraništa, napravljena prema nacrtu Bruna Diamanta i ukrašena sa šesnaest poludragulja, ukradena su 1988. godine.

Sakristija crkve je jedinstvena: ta ogromna prostorija je sva od orahovog drveta, a u njoj se dvadest sveštenika moglo istovremeno pripremati za misu. "Smisao za uređenje prostora, skromna dekoracija i virtuozna zanatska obrada daju ovom objektu izuzetnu vrijednost", napisao je istoričar umjetnosti Smail Tihić u jednoj studiji o ckrvi u Mariji Zvijezdi. On sakristiju naziva krunom drvorezbarskog umijeća Bruna Diamanta.

Djela Bruna Diamanta u Mariji Zvijezdi imala su neobičnu sudbinu. Glavni oltar je uništen u potresu 1969. godine, no njegovi dijelovi su drugdje iskorišteni, a na njegovo mjesto je postavljena monumentalna slobodna plastika (veliko Raspeće), koja je stajala na groblju u dvorištu crkve. Neobična sudbina jednog od njegovih djela leži u nevjerovatnom čudu, da je ostalo očuvano: 2,6 m visoki kip Gospe sa djetetom stoji nepričvršćen u jednoj niši gore visoko u svetištu (prezbiteriju). Crkva je oštećena prilikom oba velika potresa, a Gospa ne.

Do prije Prvog svjetskog rata, brojna trapistička zajednica (preko 200 monaha), uz kontemplativni život, aktivno je djelovala na kulturnom području. Napravili su poznatu pivaru, prvu privatnu hidrocentralu, proizvodili poznati sir „Trapist“, držali zanatske škole.

Trapisti su inače monaški red posvećen povučenom kontemplativnom životu, prema geslu Svetog Benedikta: „Moli i radi“.

Poslije potresa u Banjoj Luci 1969. trapisti iz Banje Luke nastanjuju se u franjevačkom manastiru u Kloštar Ivaniću. Tamo ostaju do 1977. godine kada se vraćaju u svoju obnovljenu crkvu i novu manastirsku kuću.

Sponzorisano
Sponzorisano
Napomena

Prikazano je radno vrijeme prije pandemije uzrokovanom virusom COVID-19.

U svakoj državi važe različita radna vremena shodno epidemiološkoj situaciji te zemlje. Prije posjete obavezno se informišite o epidemiološkoj situaciji i trenutnom radnom vremenu.

Lokacija
  • Слатинска 11, Бања Лука 78000, Босна и Херцеговина

Sponzorisano
  • Nema još komentara.
  • Dodajte recenziju